Učenici dodatne nastave hrvatskoga jezika unaprijedili su svoje znanje odlaskom na terensku nastavu u Zagreb gdje su imali priliku vidjeti, ali i saznati više o „Bašćanskoj ploči“, jednom od najstarijih i najpoznatijih spomenika naše pismenosti. Učenici 7. a, 7. c, 8. a i 8. c razreda u pratnji knjižničarke Božene Ivankov i učitelja Vilka Dujmovića posjetili su Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, Park Zrinjevac, Muzej iluzija, Trg bana Josipa Jelačića i mnoge druge znamenitosti našega glavnog grada. Posjetivši Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, imali su priliku vidjeti, ali i saznati više o „Bašćanskoj ploči“, jednom od najstarijih i najpoznatijih spomenika naše pismenosti.
Bašćanska ploča jedan od najstarijih i najpoznatijih cjelovito sačuvanih spomenika naše pismenosti
Potječe s konca 11. st. Napisana je glagoljicom, jezik je staroslavenski i hrvatski.
Ploča je od vapnenca; široka je 197 cm, visoka 99 cm, a debela 8 cm. Uz gornji rub ploče pruža se biljni motiv troprutastih vitica i lišća, a na ostaloj površini ploče uklesan je tekst u 13 redaka.
Taj je natpis u kamenu darovnica hrvatskoga kralja Zvonimira koji je crkvi darovao jedan posjed. Pronađena je u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku. Tekst je uklesan u kamen. Klesali su ga opat Držiha i opat Dobrovit.
Opat Držiha piše kako je hrvatski kralj Zvonimir darovao ledinu crkvi sv. Lucije te navodi svjedoke darivanja. Opat Dobrovit, u drugome dijelu zapisa, izvješćuje da je s devetero samostanske braće izgradio crkvu sv. Lucije u vrijeme kneza Kosmata.
Velika je jezična važnost Bašćanske ploče – to je prvi cjelovit tekst koji pokazuje da narodni jezik u nas rano postaje jezik službene uporabe. To je i prvi književno organizirani tekst kojim počinje hrvatska književnost, a povijesno značenje sadržano je u činjenici da je na narodnome jeziku zabilježeno narodno i vladarevo ime (Zvonimir kralj hrvatski).
Bašćanska ploča danas se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
GLAGOLJICA
Početci hrvatske pismenosti vezani su uz početke slavenske pismenosti. Opismenjavanje Slavena započela su braća Ćiril (Konstantin) i Metod u 9. st. Ćiril je za Slavene sastavio posebno pismo nazvano glagoljicom. Braću Ćirila i Metoda nazivaju Svetom braćom i zajedno sa sv. Benediktom zaštitnici su Europe.
Dok sav slavenski svijet piše glagoljicom do 12. st., kada počinje prevladavati ćirilica (kao drugo slavensko pismo), glagoljica se u hrvatskim krajevima zadržala sve do 19. st.
Sam naziv pisma nastao je na hrvatskome prostoru prema glagolu glagoljati (što znači govoriti, ali i služiti misu na staroslavenskome jeziku), a proširio se tek u 19. st. Hrvatski zapisivači preoblikuju glagoljicu stvarajući hrvatsku varijantu glagoljice – uglatu glagoljicu. Glagoljska je pismenost posebno bila razvijena u Istri, Hrvatskome primorju i Kvarneru s otocima, ali se raširila preko Like, Krbave i Pounja sve do zadarskoga područja.
Svako glagoljsko slovo ima svoje ime. U glagoljici je svako slovo ujedno označavalo i brojku (ako je uz slovo bila točka ili neki drugi znak). Prema imenima prvih dvaju slova (az i buki) govorimo o glagoljskoj azbuci, slično kao što govorimo o latiničnoj abecedi.
Prvih devet slova glagoljskoga pisma (A = az, B = buki, V = vidi, G = glagole, D = dobro, E = (j)est, Ž = živite, DZ = zelo, Z = zemla) izriču poruku: „Ja koji poznajem slova govorim da je vrlo dobro živjeti (na) Zemlji.“ Ta misao iznosi i stav da su poznavanje slova i pismenost temelj dobroga života.
Dvije su teorije o podrijetlu glagoljice. Prema jednoj je teoriji Konstantin sačinio glagoljicu izravno iz nekoga poznatog mu pisma ili kombinacijom više njih. Zastupnici druge teorije smatraju kako je autor sastavio samostalan slovni sustav izvodeći slova kombiniranjem ograničenoga broja geometrijskih likova. Ipak, većina se znanstvenika danas slaže da je glagoljica zasebno i autorsko pismo jer u oblicima slova ne pokazuje sličnosti ni s kojim poznatim povijesnim pismom.
Učenici su za vrijeme izleta imali slobodno vrijeme u samome središtu grada tijekom kojega su mogli slobodno razgledati neke njima zanimljive znamenitost. Tada smo odabrali posjetiti Muzej iluzija u kojem smo se sjajno zabavili s interaktivno postavljenim eksponatima. Svi smo se dobro proveli, naučili nešto novo i vidjeli nova mjesta te s veseljem iščekujemo sljedeći izlet.
Tonka Dmitrović 7. a
Natalia Smolić 7. a
Loading ...
