Kako je veljača zamela veći dio Dalmacije, zapitali smo se hoće li ovakvo vrijeme dugo potrajati. Odgovor smo potražili kod Duška Kraljeva, poznatog zadarskog meteorologa koji ovih dana ima pune ruke posla.
Kada ste se počeli zanimati za meteorologiju?
Na trećoj sam godini fakulteta odlučio da umjesto eksperimentalne fizike, studiram geofiziku (meteorologiju).
Kako se postaje meteorolog?
Završi se geofizika na PMF-u i specijalizira, fizika atmosfere, a kasnije, postaješ sinoptičar (prognostičar), klimatolog ili nešto drugo.
Je li se danas lakše baviti meteorologijom?
Danas je puno lakše baviti se meteorologijom, jer tu su sateliti, radari, računala, internet, čega u početku moje karijere nije bilo.
Koliko ljudi vjeruju meteorolozima?
Ljudi vjeruju meteorolozima jer današnje prognoze (kratkoročne od 3 do 7 dana), točne su i do 90%, naročito najave promjena. Malo je teže s dugoročnim i sezonskim prognozama jer je puno faktora u igri, zato profesionalni meteorolozi takve prognoze i ne daju.
Ispričajte nam neku anegdotu s vašeg posla.
Krajem prosinca 1991.davao sam svakog dana prognozu iz skloništa. Jednom sam rekao kako vani grmi. Kad sam izašao iz skloništa, bilo je potpuno vedro, grmljavine nije bilo, bile su to granate.
Nakon neuobičajeno toplog početka zime, zadarski kraj kao i cijelu Hrvatsku početkom veljače zahvatio je snažan hladni val praćen snijegom. Što je tome uzrok?
Uzrok je snažna sibirska anticiklona i sredozemna ciklona. Dotok hladnog zraka sa sjevera i vlažnog zraka sa Sredozemlja = snijeg
Do kada će trajati ovako hladno vrijeme i mogu li se očekivati nove snježne padaline?
Ne očekujemo ove godine neke značajnije snježne oborine na našem području.Ugrizi zime su mogući i u ožujku (bura), ali bit će sve toplije, dolazi proljeće.
Je li na zadarskom području i do sada bilo ovakvih hladnoća praćenih snijegom?
Bilo je to davne 1929. Godine 1956. u Zadru je bilo 40 cm snijega. Najniža do sada izmjerena temperatura u Zadru od -9.3 stupnja Celzija izmjerena je 1963. Snijeg i hladnoće u siječnju bili su i 1971. Godine 1985.,1987. i 1996. u prosincu je palo 15 do 20 cm snijega. Izuzev 1929. i 1956., snježne oborine nisu trajale više od 5 do 6 dana.
Je li ovogodišnja hladna veljača najava da će i sljedećih godina zime biti hladnije od onih na koje smo do sada navikli?
Teško je reći kakva će biti sljedeća zima. Bez obzira na ove hladnoće, globalno je zatopljenje u “điru”, a ekstremi su uvijek mogući i ima ih sve više.
Kakvo proljeće i ljeto možemo očekivati?
I to je teško reći. Mi, profesionalni meteorolozi ne dajemo takve prognoze. Ako je vjerovati svjetskim klimatološkim centrima, ovogodišnje proljeće i ljeto, trebali bi biti u granicama
srednjaka, malo topliji, proljeće s više oborina, drugi dio ljeta s višom temperaturom.
Dora Klarić, 6.r.
Fotografije: Zadarski list
Loading ...
