Pozdrav novinarima Koraka
Naša se škola, OŠ Vidovec, nalazi u Varaždinskoj županiji i udaljena je 8 km od Varaždina. Imamo jednu PŠ Nedeljanec. Novinarsku skupinu već 12 godina vodi profesorica Sanja Biškup. Izdajemo školski list Budilicu koja je do sada bila 3 puta na državnom LiDraNu (iako smo svake godine bili najbolji u svojoj županiji i predlagani za državno). Prije Budilice u školi je postojao školski list Iskrice, a kasnije i Vjeverica.
Radili smo i radijske i televizijske emisije. S radijskom i samostalnim novinarskim radom također smo bili na državnoj smotri, a s filmovima 2 puta na Reviji u Čakovcu.
Uredništvo Budilice
Obilježen Olimpijski dan
BRŽE, BOLJE, JAČE
Najvažnije na olimpijskim igrama nije pobijediti nego sudjelovati, kao što ni u životu nije najvažnija pobjeda nego borba. Velik je čovjek onaj tko ne osvaja nešto bez časne borbe.
U našoj je školi obilježen Hrvatski olimpijski dan pod vodstvom učiteljice tjelesne i zdravstvene kulture Verice Ozmec, i psihologinje škole Ane Haramina. I ovogodišnje obilježavanje organizirao je u antičkom duhu, kako bi se učenici i učitelji podsjetili na početak i smisao olimpijskih igara.
Glasnici
Dan prije natjecanja, učenice su u grčkim togama obilazile učionice i oglašavale datum natjecanja, poput nekadašnjih glasnika koji su obilazili grčke gradove i pozivali na obustavu ratovanja kako bi sportaši mogli sigurno putovati
Olimpijska himna i baklja
Igre su započele olimpijskom himnom i paljenjem baklje koju je ove godine upalila Anamarija Vusić, učenica 5. c razreda, a nosila Jelena Kovačić, rukometašica i odlična učenica 8.a razreda. Pet krugova na sredini podija dvorane službeni su znak olimpijskih igara, a predstavljaju jedinstvo pet kontinenata u okupljanju sportaša iz cijelog svijeta tijekom olimpijskih igara.
Duh olimpizma
Cilj prvog dijela programa bio je zajedničko promišljanje o duhu olimpizma koji želi združiti kvalitete tijela, volje i uma. Stoga se ove godine željelo pokazati kako taj duh ne postoji isključivo u sportskom duhu, nego promiče i vrijednost kulture i umjetnosti. A da sport, umjetnost i kultura idu zajedno, pokazali su nam Alojzije, Helena, Laura, Mihaela, Vlatka, Petra, Sara i Patricija, koji su tijekom prvog dijela programa oslikavali plakat motivima antičkih stupova, koji je u drugom dijelu programa činio pozadinu scene za primanje i uručivanje nagrada natjecateljima. Ples u sebi sadrži elemente sporta, umjetnosti i zabave – što odgovara duhu olimpizma, pa je u svom sportskom izričaju podržan i od Međunarodnog olimpijskog odbora. Zato smo ove godine našu olimpijadu započeli plesom. Macarenu su izvele Mia, Laura i Elena, a pridružili su im se svi učenici i učitelji.
Učenici petih i šestih razreda pokazali su nam kako vježbe oblikovanja možemo izvesti i u paru.
Suvremene olimpijske igre
Nadahnut antičkim igrama olimpijade, francuski povjesničar Pierre de Coubertin, osmislio je suvremene olimpijske igre i 1894. godine u Parizu osnovao Međunarodni olimpijski odbor. Prve olimpijske igre modernog doba održane su 1896. u Ateni. Prema izmijenjenim pravilima, te su igre natjecanje sportaša iz cijeloga svijeta i održavaju se svake četvrte godine u velikom broju športova. Natjecati su se mogli svi osim žena, kojima je sudjelovanje dopušteno tek 1900. godine na Olimpijskim igrama u Parizu, i to samo u tenisu i golfu.
Naše učenice sedmih razreda pokazale su nam svoje vještine u badmintonu i odbojci, a učenici sedmih razreda elemente košarke i jednog ljetnog olimpijskog sporta, rukometa. Na same početke olimpijskih igara vratili su nas naši učenici Franjo, Mihael, Florijan i Matija koji su nam pokazali neke zahvate u hrvanju. Dok se teren pripremao za daljnji natjecateljski dio programa, plesačice Plesnog studija Eli, potaknule su publiku na navijanje svojim plesnim točkama.
Olimpijska prisega
Olimpijsku prisegu polaže po jedan sportaš u ime svih natjecatelja i jedan sudac u ime sudačke službe na ceremoniji otvaranja olimpijskih igara. Prisega sportaša prvi je put izrečena na Olimpijskim igrama u Antwerpenu 1920., i od tada je standardno u programu. Prije samog natjecateljskog dijela, mi smo poslušali zajedničku prisegu naših natjecatelja.
Časna borba i poštivanje pravila
Sudionici nekadašnjih igara morali su udovoljiti sljedećim uvjetima: sportaš je morao biti muškarac, Grk i slobodan čovjek. Žene, robovi i stranci nisu mogli sudjelovati. Sportaši su polagali zakletvu da će se boriti časno i poštovati pravila. No nisu svi poštovali danu zakletvu. Varanje se kažnjavalo i nepošteni sportaši morali su platiti kaznu. Tim novcem podizali su se kipovi u čast bogu Zeusu. Kipovi su postavljani na putu do stadiona, a na podnožju kipa upisivalo se ime varalice pa su sportaši, dolazeći na natjecanje, prolazili pokraj kipova koji su ih podsjećali na primjer koji ne smiju slijediti.
Ekipe učenika sedmih i osmih razreda, Pitagorovci i Aristotelovci, nadmetale su se u igranju nogometa.
Nagrade pobjednicima
Na modernim olimpijskim igrama za prvo, drugo i treće mjesto sportaši dobivaju zlatnu, srebrnu i brončanu medalju. U Olimpiji su pobjednici dobivali vijenac od maslinovih grančica, crvenu vunenu vrpcu te palmin list. Tako je i našim malim olimpijskim pobjednicima uručena nagrada u duhu antičkih olimpijskih igara – vijenac od lišća jer čast i poštovanje zaslužili su poštenom igrom. Na igrama olimpijade sudjelovali su i slavni Grci: Sokrat, Pitagora, Aristotel i Hipokrat. Platon je čak bio i dvostruki pobjednik!
I naši su se natjecatelji borili časno slijedeći primjer slavnih i časnih Grka. U rukometu su se nadmetali učenici osmih i sedmih razreda, tj. ekipe Sokratovaca i Hipokratovaca.
Olimpijski pobjednici
Pobjednik olimpijskih igara bio je slavan. Klesali su se njegovi kipovi i o njemu pisali stihovi. U nekim polisima kovao se novac s likom pobjednika da ne bi bio zaboravljen. Na lokalnim natjecanjima pobjednici su dobivali nagrade veće materijalne vrijednosti.Vijenac od lišća smatrao se ipak najvećom mogućom nagradom u grčkom svijetu koji je nositelju osiguravao čast i poštovanje u društvu. Stoga su okrunjeni vijencima od lišća i pobjednici ovog nadmetanja. Službeni je olimpijski moto latinski izraz: Citius, Altius, Fortius (brže, više, jače). A Coubertinovi su ideali, vjerojatno, najbolje opisani u olimpijskom credu: “Najvažnije na olimpijskim igrama nije pobijediti nego sudjelovati, kao što ni u životu nije najvažnija pobjeda nego borba. Velik je čovjek onaj tko ne osvaja nešto bez časne borbe.”
Časnu borbenost i vještinu pokazale su nam Platonke i Apolonke, učenice sedmih i osmih razreda, u rukometnom nadmetanju.
Moto
Pobjednicama su uručene nagrade, a kako je moto olimpijskih igara da nije važno pobijediti nego sudjelovati, zahvalnicu su primili i predstavnici ostalih ekipa jer bez njihovog sudjelovanja, ne bi bilo pravog sportskog nadmetanja.
Ravnatelj naše škole Predrag Mašić, zahvalio je svim sudionicima na sportskoj igri, te male olimpijske igre proglasio zatvorenima.
Igor Korpar, 8.r.
Loading ...
