Tema broja - Naša druga strana

GLAZBA KAO NAŠA DRUGA STRANA

 

Mnogi učenici OŠ Stanovi se bave glazbom kao svojim hobijem. Mnogima je zato njihova druga strana upravo glazba. Neki učenici su članovi Pjevačkoga zbora OŠ Stanovi i redovno se druže uz glazbu te sudjeluju na različitim kulturnim i školskim događanjima, a neki učenici pohađaju  glazbenu školu i sviraju neki instrument.

GLAZBENA ŠKOLA I PJEVAČKI ZBOR

Pjevački se zbor u osnovnim školama smatra izvannastavnom aktivnošću i učenici se dva puta tjedno nakon nastave druže uz pjesmu i ostale glazbene aktivnosti. Zbor sudjeluje u kulturnim događajima u školi, kao što su božićna priredba, Dani kruha, humanitarni koncerti i Dan škole. Također sudjeluje i u kulturnim događanjima grada Zadra: Danu grada Zadra, obilježavanju Zadarskoga mira i Smotri osnovnoškolskih zborova Zadarske županije (koja se redovito održava u HNK-u svibnju). Naš pjevački zbor postigao je različite uspjehe koje uz njihov velik trud valja istaknuti. Posebno se može izdvojiti njihovo sudjelovanje na Festivalu dječjega glazbenog stvaralaštva 2017. na kojemu je naš pjevački zbor osvojio drugu nagradu na državnoj razini. U našoj školi imamo učenike koji pohađaju Glazbenu školu „Blagoje Bersa“ i  Glazbenu školu sv. Benedikta. Među njima ponajviše su se istaknuli Šime Šoša  koji je sudjelovao na državnome natjecanju iz klavira, Vice Ražov koji sudjeluje na natjecanjima iz saksofona i učenica Anamarija Banović Lazar koja nastupa na raznim natjecanjima sa svojim  instrumentom rogom. Mogu se istaknuti i učenici koji pohađaju plesni odjel Glazbene škole „Blagoje Bersa“ kao što je naša školska novinarka Petra Prtenjača koja se bavi klasičnim baletom.

U OŠ Stanovi svake godine se u svibnju održavaju koncerti koji organiziraju glazbene škole kako bi prezentirale sve instrumente koje učenici mogu odabrati ako žele pohađati glazbenu školu. Predmet Glazbene kulture u našoj školi predaje profesorica Magdalena Miočić koja svojim radom poučava i podupire učenike na području glazbene umjetnosti, a trenutno ju mijenja učiteljica Ivaona Nikolić.

Natalia Smolić, 7.a

ŠTO SLUŠAJU UČENICI OŠ STANOVI

Glazbu slušaju svi naši vršnjaci, a nakon mnogobrojnih razgovora i razmišljanja o tome koja je najpopularnija glazba odlučili smo u našoj školi provesti anketu o tome: „Što slušaju učenici u OŠ Stanovi?!“ Provele smo anketu u svakome razredu od 5. do 8. razreda, sudjelovalo je više od 300 učenika, a njihova razmišljanja se, naravno, razlikuju pa ih je bilo zanimljivo čuti, zabilježiti i analizirati. S vama ćemo podijeliti rezultate ove izuzetno korisne ankete jer putem nje nismo samo saznali kakvu glazbu slušaju naši učenici, već i što ta glazba govori o njima, utječe li mišljenje njihovih vršnjaka na njihovo vlastito mišljenje i mnoge druge interesantne činjenice.

Anketu smo provele na tri različita načina. Za početak smo ih pitale koju od pet navedenih kategorija glazbe najčešće slušaju: 1. cajke, 2. hrvatsku glazbu, 3. rap, 4. stranu glazbu i 5. ostalo. Drugo  je pitanje bilo slušaju li istu glazbu kada su u društvu i kad su sami, odnosno koliko društvo utječe na njihov stil glazbe. Na kraju smo popričale s njima i saslušale njihova mišljena općenito o glazbi, zašto ju slušaju i što utječe na njihov odabir.

PETAŠI

Za početak smo razgovarale s najmlađim i najiskrenijim sudionicima ove ankete. Od ukupno 82 petaša (4 razreda) samo 2 % sluša cajke. Smatramo da je ovaj odgovor bio očekivan jer u toj dobi cajke nisu toliko popularne. Čak 24 % petaša sluša hrvatsku glazbu. S obzirom na to da postoje razni žanrovi hrvatske glazbe, ovaj broj učenika bio je očekivan. Rap-glazbu sluša 17 % učenika, što je najviše od svih ostalih razreda. To nam samo govori kako se mlađe generacije više zanimaju za ritmičniju, uličnu glazbu. Više od pola petaša sluša stranu glazbu, odnosno čak njih 54 %. Ovaj odgovor bio je očekivan jer je već godinama strana glazba sve popularnija u mlađim uzrastima. U posljednju kategoriju „ostalo“ ubrajamo 3 % petaša. To su učenici koji slušaju klasičnu glazbu, jazz, rock i ostale žanrove koji nisu toliko popularni u toj dobi. Potom smo razgovarale s njima o tome slušaju li istu glazbu kad su sami i kad su u društvu. Njih 64 % sluša istu glazbu uvijek, iz čega proizlazi da imaju svoj čvrsti stav o odabiru glazbe, 36 % ne sluša uvijek istu glazbu, već društvo utječe na njihovo mišljenje.

U razgovoru s petašima otkrili smo da najčešće slušaju glazbu kada su u društvu ili kada su tužni. Određene kategorije glazbe slušaju jer ih to opušta, jer se osjećaju sretnije, ali ponekad glazbu slušaju iz dosade. Najsimpatičniji odgovori koje smo dobile od petaša su da slušaju hrvatsku glazbu zato što su veliki domoljubi i jer je to jedina glazba koju razumiju.

ŠESTAŠI

Najsramežljiviju učenici bili su šestaši, kojih je sudjelovalo 68 (3 razreda). Cajke sluša 22 % šestaša. U toj dobi učenicima ovaj žanr glazbe postaje zanimljiviji, drugačiji je od onoga na što su navikli. Hrvatsku glazbu sluša 7 %, kao razlog navode da su već navikli na nju pa im je ona s vremenom postala manje zanimljiva. Rap-glazbu sluša 8 % šestaša, što smo nekako mogli i pretpostaviti jer im je zanimljivija i ritmičnija od domaće glazbe. Stranu glazbu sluša više od pola šestaša, odnosno njih 51 %. Smatramo da je strana glazba dosta zastupljena u ovo vrijeme zbog društvenih mreža. Ostalu glazbu sluša 12 % šestaša, ali kao što smo rekle, dosta su sramežljivi pa nam nisu rekli o kojim se točno žanrovima radi. Saznale smo da 55 % štešaša sluša istu glazbu, a njih 45 % ne sluša uvijek jedno te isto.

To je jako dobro za njihovu dob jer ulaze u pubertet i mišljenje njihovih vršnjaka im je važno, no vidimo da većina naših učenika ima čvrst stav u vezi glazbe koju slušaju. Na kraju smo saznale da glazbu slušaju da bi iskazali emocije ili iz dosade. Određene žanrove slušaju jer smatraju da su drugačiji i bolji te da im pomažu u koncentraciji.

 

SEDMAŠI

Učenici s kojima je bilo najteže surađivati i koji nisu bili baš najiskreniji, ali im se na kraju anketa svidjela, definitivno su sedmaši. Sudjelovalo ih je 88 (4 razreda), što je najviše od svih razreda pa je i bilo ponajviše zanimljivih odgovora. Cajke sluša 27 % sedmaša. Smatramo da to nije najprecizniji postotak, već da ih sluša više, samo su se sramili biti iskreni. Hrvatsku glazbu sluša 6 %, a to je najmanje od svih razreda. Nismo očekivale da tako mali broj sedmaša sluša domaću glazbu. Rap-glazbu sluša 12 %, a i dalje najviše sedmaša sluša stranu glazbu, odnosno njih 40 %, što nas uopće ne čudi, ali je svakako manji postotak od onoga šestaša i petaša koji tu glazbu slušaju.

Sedmaši počinju shvaćati da ne moraju slušati samo ono što im je nametnuto, već počinju razvijati interes prema nekim drugim žanrovima, tako da 14 % sluša te ostale žanrove. Od svih razreda sedmaši su oni koji rijetko slušaju istu glazbu, njih samo 52 %, a na njih 48 % utječe društvo i ne slušaju uvijek isto. Za sedmaše smo rekle da je bilo teško surađivati s njima jer jedna od nas sedmašica te osobno znamo da se dosta učenika sramilo izreći svoje mišljenje zbog mišljenja ostalih učenika i profesora jer u dobi od 13 godina djeca su često izložena osuđivanju i neprihvaćanju (anketu smo provodile u učionicama za vrijeme nastave). Glazbu slušaju jer ih to ispunjava, zabavlja, popravlja raspoloženje, a često ju slušaju da bi „potrošili vrijeme”.

 

OSMAŠI

Najstariji učenici naše škole, učenici koji većinom imaju svoje čvrsto mišljenje o vrsti glazbe koju slušaju su osmaši. Sudjelovalo ih je 68 (3 razreda), što je jednak broj onome šestaša, ali su odgovori ipak malo drukčiji. Od svih razreda osmaši najviše slušaju cajke, a to je 38 %. To je očekivani postotak odgovora jer je ta glazba trenutno popularna u toj dobi. Hrvatsku glazbu sluša 10 % učenika. Rap-glazbu sluša 0 % osmaša, što nas uopće nije iznenadilo jer u toj dobi učenicima to dosadi, nije nešto što ih ispunjava i prestaje im biti zanimljivo. Stranu glazbu sluša najmanje od svih razreda, a to je 32 %  pa, kao što smo već rekle, učenike više ne zanima što im se nameće, već imaju svoje mišljenje. Njih 20 % sluša ostale žanrove poput klasične glazbe, jazza i rocka.

Osmaši imaju potpuno čvrst stav i njih 72 % uvijek sluša istu glazbu kad su sami ili u društvu, a njih 28 % ne sluša uvijek istu glazbu. Za osmaše svakako možemo reći da nas nisu začudili svojim odgovorima. Glazbu najčešće slušaju kada su pod stresom ili kada su tužni i slušaju glazbu jer se na taj način opuste i zaborave na probleme.

 

Petaši i osmaši najotvoreniji su, najiskreniji i najodlučniji kad je u pitanju njihovo mišljenje o glazbi, dok su šestaši i sedmaši zatvoreniji i još se pokušavaju pronaći u svijetu glazbe. Smatramo da smo tijekom ove ankete saznali što učenici slušaju, ali i da smo mogli shvatiti kakav je čiji položaj u društvu i mijenjaju li učenici lako svoje mišljenje. Znamo da pubertet utječe na djecu na razne načine, psihički i fizički, stoga smo i odlučile provesti ovu anketu kako bismo doznale koliko učenici uspijevaju zadržati svoje mišljenje. Bez obzira na to što su neki razredi bili sramežljivi i što je bilo teže surađivati, zadovoljne smo postignutim rezultatom. Pišući ovaj članak, htjele smo svim učenicima i vama čitateljima pokazati da je glazba puno više od običnih stihova jer je to umjetnost, način na koji iskazujemo emocije i u konačnici naš stil. Vidjeli smo da dosta učenika sluša glazbu kad su tužni kako bi se oraspoložili, iz čega zaključujemo da sve nas glazba na razne načine može učiniti sretnima!

 

Petra Dukić, 7. a

                                                                                                                           Marta Knežević, 8. b